Odlučivanje tijela javne vlasti o zahtjevu za pristup informacijama

U kojem roku će moj zahtjev biti riješen?

Osnovno je pravilo da je tijelo javne vlasti dužno riješiti Vaš zahtjev u roku od 15 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.

Tijelo javne vlasti može produžiti rok za rješavanje zahtjeva za dodatnih 15 dana, ako ocijeni da je za to potrebno više vremena, i to ako je riječ o informacijama koje se moraju tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti, ako se mora prikupiti veći broj različitih informacija, ako je to nužno radi pružanja potpune i točne informacije odnosno ako mora provesti test razmjernosti i javnog interesa jer tražene informacije ulaze u krug ograničenja propisanih Zakonom. Tijelo javne vlasti mora Vas bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti o produljenju roka za rješavanje Vašeg zahtjeva za dodatnih 15 dana.

Do modifikacije općeg roka može doći i ako ste zahtjev uputili tijelu javne vlasti koje ne posjeduje informaciju. U tom slučaju tijelo javne vlasti kojem ste uputili zahtjev dužno je u roku od 8 dana ustupiti Vaš zahtjev tijelu koje posjeduje informaciju i o tome Vas obavijestiti. Rok se tada računa od dana od kada je nadležno tijelo zaprimilo ustupljeni zahtjev. Uzmite u obzir da je tijelo javne vlasti dužno ustupiti zahtjev tijelu za koje smatra da posjeduje informaciju – ono se ne može jednostavno proglasiti nenadležnim i tražiti od Vas da zahtjev podnesete drugom tijelu, već mora samo ustupiti zahtjev.

U slučaju da tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju i ne zna gdje se informacija nalazi, dužno je u roku od 15 dana donijeti rješenje o odbacivanju zahtjeva, koje uz obrazloženje mora sadržavati i uputu o pravnom lijeku – žalbi Povjereniku za informiranje.

Ukratko

Tijelo javne vlasti mora riješiti Vaš zahtjev u roku od 15 dana, odnosno dodatnih 15 dana ako Vas je obavijestilo o produženju roka.

Ako je tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju i ustupilo je zahtjev drugom tijelu, rok se računa od dana kada je drugo tijelo primilo ustupljeni zahtjev.

Tijelo javne vlasti dužno je samo ustupiti zahtjev (ako zna koje tijelo ima informaciju) i ne može Vas tražiti da sami ponovno podnosite zahtjev.

Mogu li odustati od podnesenog zahtjeva?

Ako ste primjerice u međuvremenu došli do tražene informacije drugim putem ili Vas jednostavno više ne zanima, uvijek možete odustati od zahtjeva. Obavijestite o tome tijelo javne vlasti pisanim putem, elektroničkom poštom ili usmeno na zapisnik.

Hoće li me podnošenje zahtjeva i pružanje informacije nešto koštati?

Podnošenje zahtjeva za pristup informacijama je besplatno i na njega se ne plaćaju pristojbe.

Ono što tijela javne vlasti mogu naplatiti su samo stvarni materijalni troškovi (kopiranje, skeniranje, slanje poštom), ali Vas na to mora upozoriti slanjem izračuna i Vi na to možete pristati ili ne.

Kriterije za naplatu troškova je propisao Povjerenik za informiranje i u osnovi obuhvaćaju 0,25 kn po stranici kopije ili 0,80 kn po skeniranoj stranici odnosno troškove nosača informacija (npr. CD, DVD, USB).

Kriteriji ujedno preporučuju da tijela javne vlasti, ovisno o vlastitim mogućnostima, ne naplaćuju dostavu informacija ako je iznos manji od 50,00 kn, što iznosi 200 kopiranih stranica ili 62 skenirane stranice.

Ako se radi o većem broju dokumenata te bi troškovi bili veći od 150,00 kn, tijelo Vas može pozvati da položite iznos prije dostave informacija.

Naplata troškova ne bi smjela odstupati od Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije koji bi trebali biti objavljeni na stranici tijela javne vlasti. Kriterije možete naći i na internetskim stranicama Povjerenika za informiranje, a objavljeni su u Narodnim novinama (NN 012/2014).

Na koji način mogu pristupiti traženim informacijama?

U zahtjevu možete naznačiti na koji način želite dobiti tražene informacije. Možete tražiti da Vam se informacije dostave poštom ili elektroničkom poštom, najaviti da ćete informacije podići sami u tijelu javne vlasti (i time uštedjeti moguće poštanske troškove), a možete, osobito ako niste sigurni što točno tražite, zahtijevati i uvid u dokumente i naznačiti da ćete pri tome odabrati za koje ćete sve dokumente tražiti presliku. Možete tražiti davanje informacije neposredno ili pisanim putem (kada ne tražite cijeli dokument nego neke podatke) ili na bilo koji drugi prikladan način.

Ako ne naznačite na koji način želite primiti tražene informacije, tijelo javne vlasti dostaviti će informaciju na isti način na koji ste podnijeli zahtjev odnosno na drugi ekonomičniji način, a to je onaj koji stvara manje troškova, a ostvaruje svoju svrhu.

Ukratko

Postupak ostvarivanja prava na pristup informacijama je besplatan.

Tijelo javne vlasti može naplatiti samo stvarne materijalne troškove nastale izradom preslike informacije i troškove dostave, u skladu s propisanim Kriterijima.

Može li mi tijelo javne vlasti uskratiti pristup informaciji?

Pravo građana na pristup informacijama može se naći u sukobu s drugim priznatim vrijednostima, interesima i pravima. Osnovna se odnose na zaštitu privatnosti i osobnih podataka, nacionalne sigurnosti, gospodarskih interesa, intelektualnog vlasništva, i slično. Pristup informaciji može biti u suprotnosti s potrebom urednog obavljanja postupaka od strane tijela javne vlasti ili međunarodnih odnosa i ugovora pa čak i potrebom da se u pripremnoj fazi izrade neke informacije, stavovi i mišljenja razmjenjuju slobodno i iskreno.

Zakon propisuje koji se razlozi ograničenja pristupa smatraju opravdanima.

Tijelo javne vlasti uskratit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka. U tom slučaju nema potrebe za procjenom opravdanosti uskrate pristupa informaciji, već je tijelo javne vlasti dužno uskratiti pristup samom činjenicom da se provode radnje u prethodnom i kaznenom postupku, i to dok ti postupci traju.

Tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji u određenim slučajevima, ali prethodno mora izvršiti procjenu opravdanosti tog ograničenja, odnosno provesti test razmjernosti i javnog interesa, odnosno procijeniti je li uskrata prava na pristup informaciji opravdana do te mjere da bi objavljivanje informacije usprkos ograničenju dovelo do štete po zaštićeni interes koja bi bila veća od koristi koja bi nastala pružanjem informacije. Važno je da tijelo javne vlasti kvalitetno obrazloži svoje argumente za obje opcije, kako bi se opravdanost rezultata mogla ispitati u žalbenom postupku.

Mogućnost ograničenja pristupa informacijama postoji u slijedećim slučajevima:

ako se radi o klasificiranim informacijama,
ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna,
ako je informacija porezna tajna,
ako informacija predstavlja osobni podatak,
ako je informacija zaštićena intelektualnim vlasništvom, osim u slučaju izričitog pristanka vlasnika prava,
ako je pristup informaciji ograničen međunarodnim ugovorima, ili je informacija nastala u postupku sklapanja ili pristupanja međunarodnim ugovorima ili pregovora s drugim državama ili međunarodnim organizacijama do završetka tih postupaka, ili se radi o informaciji nastaloj u vezi održavanja diplomatskih odnosa,
u ostalim zakonom propisanim slučajevima.

Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji i u još nekim slučajevima ako postoje osnove sumnje da bi objavljivanje informacije moglo:

onemogućiti učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,
onemogućiti rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,
ako se radi se o informaciji koja je u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade,
ako se radi o informaciji koja je nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.

U slučaju da tijelo javne vlasti utvrdi da je potrebno ograničiti pristup informaciji, o tome donosi rješenje, koje mora biti obrazloženo i sadržavati uputu o pravnom lijeku – o mogućnosti žalbe Povjereniku za informiranje.

Tijelo javne vlasti može provedbom testa razmjernosti i javnog interesa utvrditi i da, iako informacija podliježe ograničenju, javni interes da ona bude dostupna javnosti preteže nad potrebom zaštite informacije iz propisanih razloga. U tom slučaju također donosi obrazloženo rješenje, ovaj put pozitivno, uz koje će Vam omogućiti pristup informaciji.

Ukratko

Tijelo javne vlasti može uskratiti pristup informaciji pod Zakonom predviđenim uvjetima.

U većini slučajeva tijelo treba provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Protiv odluke tijela javne vlasti kojom se ograničava Vaše pravo na pristup informacijama imate pravo žalbe Povjereniku za informiranje.

Mogu li ostvariti djelomičan pristup informaciji?

U slučaju kada tijelo javne vlasti provedbom postupka utvrdi da je potrebno ograničiti pristup informaciji, a ograničenje se odnosi na dio informacija koje ste tražili, omogućit će Vam djelomičan pristup informaciji. To znači da će one dijelove informacije (dokumenta) koji sadrže zaštićenu informaciju zaštititi (npr. zacrniti, izdvojiti i sl.), a u odnosu na ostatak informacije koji nije podložan ograničenju će Vam omogućiti pristup.

U tom slučaju tijelo mora donijeti rješenje u kojem će utvrditi koji dijelovi informacije se zaštićuju i iz kojih razloga, te Vas uputiti na mogućnost ulaganja pravnog lijeka - žalbe Povjereniku za informiranje.

Mogu li više puta tražiti istu informaciju?

Načelno, svatko i uvijek može zahtijevati pristup informacijama. Međutim, iz razloga ekonomičnosti i učinkovitosti, Zakon onemogućuje opetovano traženje istih informacija u kratkom roku.

Ako novim zahtjevom tražite istu informaciju u roku od 90 dana od kojeg ste podnijeli prethodni zahtjev, tijelo javne vlasti će Vas obavijestiti da ste istu informaciju već dobili.

U tom slučaju možete pričekati da protekne rok od 90 dana ili, ukoliko smatrate da je tijelo pogrešno ocijenilo Vaše traženje, podnijeti prigovor čelniku tijela javne vlasti.

Može li tijelo javne vlasti ocijeniti moje zahtjeve zlouporabom mog prava na pristup informacijama?

Tijelo javne vlasti može odbiti Vaš zahtjev ako ocijeni da jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Dakle, da bi tijelo Vaše postupanje ocijenilo zlouporabom, mora biti ispunjeno više uvjeta: da se radi o jednom ili više povezanih podnositelja, jednom ili više povezanih zahtjeva i da je očito da se radi o zlouporabi prava. Pretpostavka je da se radi o zlouporabi kada učestali zahtjevi kojim se traže iste ili istovrsne informacije ometaju redovit rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.

Svrha ove odredbe je da se onemogući maltretiranje tijela javne vlasti na način da to negativno utječe na rad tijela i onemogućuje njegov rad, uključujući rješavanje zahtjeva kojim se zaista ostvaruje pravo na pristup informacijama. Ovakva je mogućnost predviđena u gotovo svim zakonima kojima se ostvaruje pravo na pristup informacijama, s obzirom da se događa da neke osobe koriste Zakon za ostvarivanje osobnih interesa, političke obračune, i slično, a ne za svrhu zbog koje se to pravo jamči.

Međutim, tijelo javne vlasti je u tom slučaju dužno donijeti rješenje kojim će obrazložiti svoje argumente da se radi o zlouporabi prava, a Vi imate pravo žalbe Povjereniku za informiranje.

Što ako smatram da mi tijelo javne vlasti nije dostavilo točne ili potpune informacije?

Ako smatrate da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna (dobili ste nešto drugo ili manje od onoga što ste tražili, a tijelo nije donijelo rješenje kojim bi Vam uskratilo pristup dijelu informacija), možete podnijeti zahtjev za dopunu ili ispravak informacije u roku od 15 dana od dobivanja informacije.

Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o vašem zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od zaprimanja Vašeg zahtjeva. O odbijanju zahtjeva mora donijeti rješenje, na koje imate pravo žalbe.

Sljedeće: Zaštita prava na pristup informacijama