Ponovna uporaba informacija

Ponovna uporaba informacija polazi od ideje da su informacije javnog sektora u zajedničkom vlasništvu svih građana te da inovativno korištenje tih podataka, ukoliko nisu ograničeni zbog klasificiranih informacija, poslovne tajne, osobnih podataka, pravima intelektualnog vlasništva, treba biti omogućeno korisnicima, a u svrhu stvaranja dodane vrijednosti.

Za ostvarivanje prava na ponovnu uporabu informacija značajne su odredbe o postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama, jer se na pitanja koja nisu posebno uređena odredbama o ponovnoj uporabi primjenjuju ostale odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

Fizičke osobe, udruge, znanstvenici, trgovačka društva imaju potrebu za korištenjem informacija tijela javne vlasti kako bi se što bolje iskoristilo njihove mogućnosti. Kao najčešći primjeri informacija javnog sektora su prostorni podaci, financijski podaci, statističke informacije, različiti registri i baze podataka.

Kako bi se informacije mogle ponovno upotrijebiti moraju biti u otvorenom obliku i u skladu s otvorenim standardima. Osim toga važno je da tijela javne vlasti uz objavu informacija u strojno čitljivom obliku objavljuju i metapodatke.

Da bi se neka informacija mogla ponovno upotrijebiti ona mora biti objavljena ili dostupna u strojno čitljivom obliku, a to je takav oblik datoteke koji je strukturiran na način da ga neka softverska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti određene podatke, kao što je primjerice CSV, JSON, XML, RDF. Ako korisnici nisu u mogućnosti doći do informacija za ponovnu uporabu putem internetskih stranica tijela javne vlasti ili putem portala za otvorene podatke, mogu podnijeti zahtjev za ponovnu uporabu informacija.

Zahtjev za ponovnu uporabu informacija mora sadržavati osnovne podatke koji sadrži pisani zahtjev za pristup informacijama a to su:

• naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
• podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,
• ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva,
• tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište,
• informacije koje želi ponovno upotrijebiti,
• način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija, i
• svrhu u koju želi ponovno upotrijebiti informacije (komercijalna ili nekomercijalna svrha).

Tijelo javne vlasti je u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva u obvezi odlučiti o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija. Rokovi za odlučivanje o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija mogu se produžiti za 15 dana, računajući od dana kad je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija, iz istih razloga kao i produžavanje roka u slučaju pristupa informacijama.

Ako je određene informacije, registre ili baze podataka tijelo javne vlasti objavilo na internetskoj stranici tijela javne vlasti njihova ponovna uporaba je za sve besplatna (otvoreni podaci).

Ako to nije slučaj tijelo javne vlasti može naplatiti naknadu za ponovnu uporabu informacija sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije.

S obzirom da se uskoro očekuje objava posebnog priručnika za ponovnu uporabu i otvorene podatke, u nastavku ukratko o pojedinim pitanjima ponovne uporabe.

Sljedeće: Ostvarivanje ponovne uporabe