vodic

Ponovna uporaba informacija i otvoreni podaci

Što je to ponovna uporaba informacija?

Ponovna uporaba informacija je korištenje informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba (građana, udruga, akademske zajednice, privatnog sektora) u komercijalne ili nekomercijalne svrhe koje su različite od izvorne svrhe za koju se informacije prikupljaju u okviru javnog posla.

Tijela javne vlasti u ispunjavanju svoje nadležnosti prikupljaju, reproduciraju i distribuiraju određene informacije koje se stvaraju uz pomoć javnih sredstava. Te informacije služe za određenu javnu svrhu za koju je i ustanovljena obveza njihovog prikupljanja, reprodukcije ili distribucije, kao što su primjerice registar onečišćenja, popis tijela javne vlasti, registar kulturnih dobara, popis pacijenata po ordinacijama, registar udruga, očevidnik muzeja, evidencija vjerskih zajednica, upisnik poljoprivrednih gospodarstava, geoprostorni, financijski, statistički, meteorološki ili drugi podaci.

Međutim, s obzirom da su te informacije u načelu javnog karaktera, mogu se koristiti i za druge inovativne svrhe kojih se netko može dosjetiti. Može se raditi o izradi aplikacija (primjerice, mapa onečišćenja zraka, karta tijela javne vlasti, pretraživač vjerskih zajednica i slično), znanstvenim analizama, praćenju trošenja javnih sredstava od strane udruga civilnog društva, itd. Tada takve informacije služe za druge svrhe čije ostvarivanje nije propisano kao razlog prikupljanja takvih informacija.

Uzevši u obzir dostupnost informacija javnog sektora putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, povećanje transparentnosti, potrebu razvoja novih proizvoda i stvaranja radnih mjesta u IT sektoru, kao i omogućavanje realizacije kreativnih ideja civilnog i privatnog sektora koji dovode do boljih usluga, povećanja odgovornosti i transparentnosti te inovacija, globalni je trend omogućavanja ponovne uporabe informacija prepoznala i Direktiva EU o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora koja je preuzeta Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Posebna vrijednost podataka za ponovnu uporabu je omogućavanje kombiniranja podataka iz različitih izvora i izrada primjerice izrada aplikacija koja pokazuje cijene nekretnina na nekom području (podaci ministarstva financija ili gospodarstva), dostupnost javnih usluga u području zdravstva i obrazovanja (podaci ministarstva zdravstva i ministarstva obrazovanja), sportskih sadržaja (npr. podaci sportskih saveza), gastronomske ponude (podaci o ugostiteljskim objektima u posjedu gradske uprave), parkirališta i javnog prijevoza (podaci gradske uprave o prometu), turističke ponude (podaci turističke zajednice, ministarstva kulture i gradske uprave o kulturnim sadržajima) i sl. Takva aplikacija koja se temelji na više različitih izvora može nastati samo inovativnim pristupom rješavanju problema s kojima se građani svakodnevno suočavaju, a kojem je izvor u pravilu u privatnom i civilnom sektoru.

Koja su obilježja podataka za ponovnu uporabu?

Kako bi bili pogodne za ponovnu uporabu, informacije tijela javne vlasti trebaju biti dostupne u strojno-čitljivom obliku, u otvorenom obliku i u skladu s otvorenim standardom. Drugim riječima, moraju biti takve da ih računalni programi mogu identificirati i iz njih izdvojiti određene podatke (strojno-čitljivi), neovisni o korištenoj platformi i dostupni bez ograničenja (otvoreni oblik) te s detaljnim specifikacijama preduvjeta za osiguravanje interoperabilnosti softvera (otvoreni standard).

Preporučeni strojno-čitljivi oblici su RDF, XML, HTML, CSV, TSV, SDMX-ML, JSON, ODF i sl. Tako proračun tijela javne vlasti ili očevidnik kazališta treba objaviti u nekom od strojno-čitljivih oblika, a nikako u pdf formatu.

Skupovi podataka trebaju biti opisani, odnosno popraćeni metapodacima, podacima koji ih opisuju (autor, vrsta, sadržaj, područje, vrijeme osvježavanja, i sl.). Metapodaci sadrže podatke potrebne za pravilno korištenje podacima.

Što su to otvoreni podaci?

Otvoreni podaci su skupovi podataka pogodni za ponovnu uporabu u komercijalne i nekomercijalne svrhe koji su javno objavljeni te slobodno i besplatno dostupni svima na korištenje i ponovnu uporabu.

Otvoreni podaci objavljuju se na Internet stranicama tijela javne vlasti i na portalima otvorenih podataka. Neki otvoreni podaci objavljeni su i na platformi imamopravoznati.org, jer su ih drugi korisnici već tražili.

Ako su informacije već dostupne javnosti u obliku aplikativnog rješenja (pretraživača i sl.), tijelo javne vlasti može omogućiti izvoz podataka u jedan od strojno-čitljivih oblika. Primjer izvoza podataka iz aplikacije možete naći u Popisu tijela javne vlasti Povjerenika za informiranje i Tražilici odluka i mišljenja - TOM.

Otvoreni podaci u pravilu ne sadrže osobne podatke. Ukoliko su podaci zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka, iste se ne smatra otvorenim podacima jer njihova objava nije dozvoljena.

Što je to Portal otvorenih podataka?

Portal otvorenih podataka je portal koji na jednom mjestu sadrži otvorene podatke tijela javne vlasti.

To je podatkovni čvor koji služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka javnog sektora. Portal predstavlja svojevrsni katalog metapodataka koji omogućava lakše pretraživanje otvorenih podataka, jer su metapodaci prilikom pretraživanja od velike pomoći, budući da nam govore o vrsti i sadržaju podataka koji se nalaze na nekom izvoru. Osim skupova podataka koje objavljuju tijela javne vlasti, Portal pruža informacije i o programskim aplikacijama koje su nastale korištenjem skupova podataka. Cilj je poboljšanje širenja javnih i otvorenih podataka putem jedinstvenog i centralnog mjesta te omogućavanje izrade inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih aplikacija koje bi te podatke koristile.

Na Portalu možete pronaći otvorene podatke različitih tijela javne vlasti, a možete dati i prijedlog za objavu nekog skupa podataka.

Hrvatski portal otvorenih podataka povezan je u mrežu portala otvorenih podataka europskih zemalja Europski portal otvorenih podataka na kojem na jednom mjestu možete pronaći istovrsne podatke iz europskih zemalja (npr. popis lokacija skloništa za životinje u svim europskim državama).

Portal otvorenih podataka ima i Grad Zagreb, a očekuje se i pokretanje portala otvorenih podataka drugih većih gradova.

Kako mogu doći do informacija za ponovnu uporabu?

Informacije (bazu podataka, registar, skup informacija) prije svega trebate potražiti na Portalu otvorenih podataka, eventualno gradskom portalu otvorenih podataka, ako je takav pokrenut, i na samoj Internet stranici tijela javne vlasti.

Ukoliko skup podataka koji tražite nije objavljen u obliku koji je pogodan za ponovnu uporabu, možete se tijelu javne vlasti obratiti sa zahtjevom za ponovnu uporabu.

Kome mogu podnijeti zahtjev za ponovnu uporabu informacija i što on treba sadržavati?

Zahtjev za ponovnu uporabu informacija trebate podnijeti službeniku za informiranje tijela javne vlasti, kao i zahtjev za pristup informacijama.

Zahtjev za ponovnu uporabu mora sadržavati naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, Vaše ime i prezime i adresu odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište, zatim opis informacija koje se želi ponovno upotrijebiti, način na koji želite primiti sadržaj traženih informacija te svrhu u koju želite ponovno upotrijebiti informacije - komercijalnu ili nekomercijalnu.

Preporučujemo da se koristite Popisom tijela javne vlasti na stranici Povjerenika za informiranje i obrascem zahtjeva za ponovnu uporabu informacija.

Kako tijelo javne vlasti odlučuje o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija?

U načelu, postupak po zahtjevu za ponovnu uporabu ne razlikuje se bitno od postupka po zahtjevu za pristup informacijama, osobito u procesnom smislu.

Tijelo javne vlasti dužno je u roku od 15 dana rješenjem odlučiti o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija, i to tako da rješenje sadrži vrstu dozvole koja se odobrava (uvjeti uporabe, koji će biti uređeni posebnim pravilnikom, u skladu s otvorenim licencama, kao što je Creative commons) te visinu i način izračuna troškova (koji će biti utvrđeni uredbom). U načelu, za određivanje troškova tijelo javne vlasti treba primijeniti Kriterije koje primjenjuje i na pristup informacijama, ali pod određenim uvjetima moći će naplatiti i troškove povrh marginalnih koje utvrđuju Kriteriji.

Ostala procesna pravila koja se odnose na pristup informacijama primjenjuju se i na zahtjev za ponovnu uporabu informacija.

Posebnosti postupka se odnose na propisana ograničenja za ponovnu uporabu, utvrđivanje dozvola te određivanje troškova.

Postoje li informacije koje su izuzete od mogućnosti ponovne uporabe?

Tijelo javne vlasti odbit će zahtjev za ponovnu uporabu ako ste njime zatražili informacije kojima se može ograničiti i pristup informacijama. Dodatno, za ponovnu uporabu neće se pružiti povjerljive statističke informacije, informacije za koje korisnik treba dokazivati postojanje pravnog interesa, dijelovi informacije koji sadrže logotipe, grbove ili oznake, informacije tijela javne vlasti koje pružaju javne usluge radija, televizije ili elektroničkih medija, informacije koje su u posjedu znanstveno-istraživačkih ustanova, uključujući organizacije osnovane u svrhu prijenosa rezultata istraživanja, škola i ustanova visokog obrazovanja, (osim knjižnica ustanova visokog obrazovanja), informacije koje posjeduju ustanove u kulturi (osim knjižnica, muzeja i arhiva), te informacije koje se ne prikupljaju u svrhu obavljanja javnog posla.

U ovim slučajevima tijelo javne vlasti ne provodi test razmjernosti i javnog interesa već sama činjenica da informacija potpada pod neki od razlog za ograničenje nalaže tijelu da donese rješenje kojim odbija Vaš zahtjev za ponovnu uporabu informacija. Naravno, na rješenje imate pravo žalbe Povjereniku za informiranje.

Mogu li zaštiti svoje pravo na ponovnu uporabu informacija?

U slučaju da tijelo javne vlasti odbije Vaš zahtjev za ponovnu uporabu informacija ili ga odbaci, možete podnijeti žalbu Povjereniku za informiranje. Također, ako tijelo javne vlasti ne odluči o Vašem zahtjevu možete podnijeti žalbu zbog šutnje uprave.

Na žalbeni postupak primjenjuju se pravila koja vrijede i za postupak po žalbi radi uskrate prava na pristup informacijama. Protiv rješenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Obrasce za podnošenje žalbe vezano uz ponovnu uporabu informacija možete pronaći na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje.

Sljedeće: Savjetovanja s javnošću