Pregled propisa u području pristupa informacijama i ponovne uporabe informacija

Područje prava na pristup i ponovnu uporabu informacija obuhvaća niz propisa, domaćih i međunarodnih te je stoga za službenike za informiranje važno imati i pregled ključnih akata koji to područje uređuju, kao i znanja i vještine za njihovu primjenu.

Najvažniji izvor prava na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj je Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14).

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike zajamčeno je pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Kao ključne međunarodne dokumente koje navode pravo na pristup treba spomenuti Rezoluciju UN-a iz 1946. te Opću deklaraciju UN-a o ljudskim pravima iz 1948. (NN – MU 143/09) koja u članku 19. naglašava slobodu traženja, primanja i širenja informacija.

U Europi postoji nekoliko dokumenata o pristupu informacijama, od kojih je izuzetno važna Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljenim slobodama iz 1950. godine (NN-MU 18/97), koja u članku 10. određuje da svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.

Osim Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljenim slobodama Vijeće Europe usvojilo je Konvenciju o pristupu službenim dokumentima, koja još uvijek nije stupila na snagu, a kada stupi na snagu će biti prvi međunarodni obvezujući dokument o pravu na pristup informacijama.

Za pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša neophodno je spomenuti Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998. (Aarhuška konvencija), Zakon o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (NN – MU 1/07). Navedenom Konvencijom je određeno da će radi doprinosa zaštiti prava svake osobe sadašnjega i budućih naraštaja na život u okolišu pogodnom za njegovo ili njezino zdravlje i dobrobit, svaka stranka jamčiti pravo pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju o okolišu i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša sukladno odredbama ove Konvencije. U zakonodavstvu Europske unije u područja pristupa informacijama o okolišu na snazi je Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu javnosti informacijama o okolišu od 28. siječnja 2003. godine.

Za Europsku uniju posebno je važna Uredba 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (OJ L 145, 31.5.2001), koja regulira pristup informacijama u institucijama Europske unije te propisuje moguća ograničenja. Ujedno, Poveljom o temeljnim pravima EU pravo na pristup informacijama utvrđeno je člankom 42. kao jedno od temeljnih prava svih građana Europske unije.

U području ponovne uporabe informacija temeljni dokument je Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (OJ L345/90) i Direktiva 2013/37/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013. godine o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (tzv. PSI Direktiva, OJ L 175/1) koje je Republika Hrvatska transponirala u Zakon o pravu na pristup informacijama. Za ponovnu uporabu informacija su od važnosti i Smjernice o prioritetnim skupovima podatka, licencama i naplati troškova Europske komisije (OJ C 240/1, 2014) koje su objavljene kao pomoć državama članicama u implementaciji zakonodavstva identificiranjem najbolje prakse.

Temeljni pravni akt koji regulira pravo na pristup informacijama je Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15). Zakonom o pravu na pristup informacijama uređuje se pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje, inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona, prekršajne odredbe vezane za ostvarivanje prava na pristup informacijama te se uređuju i druge obveze tijela javne vlasti.

Za pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u pitanjima koja se tiču okoliša važno je spomenuti Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13), i Uredbu o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08). Navedeni propisi su osobito značajni jer je Povjerenik za informiranje žalbeno tijela i za zahtjeve koji se odnose na informacije o okolišu.

Osim Zakona o prava na pristup informacijama za neposredan rad službenika za informiranje su izuzetno važni podzakonski propisi iz područja pristupa i ponovne uporabe informacija i to: Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama (NN 83/14), Pravilnik o Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske (NN 83/14). Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (NN 12/14, 15/14-ispravak) i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu informacija (NN 20/16).

Pravilnikom o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija uređuje se ustroj, sadržaj i način vođenja službenog upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, koji su neophodni službeniku za informiranje za rad sa zahtjevima.

Pravilnikom o Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske propisuje se način ustrojavanja, vođenja i održavanja Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske. Svrha Središnjeg kataloga je omogućiti korisnicima trajnu dostupnost službenih dokumenata radi informiranja i ponovne uporabe.

Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije se propisuje visina naknade stvarnih materijalnih troškova koje plaća korisnik prava na informaciju, a koji nastaju pružanjem informacije prema Zakonu o pravu na pristup informacijama. Donošenjem navedenih Kriterija onemogućeno je proizvoljno određivanja troškova pružanja informacija od bilo koje osobe u tijelu javne vlasti.

Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu informacija uređuje se sadržaj, oblik i način vođenja Evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu informacija koja sadrži podatke o odlukama i ugovorima (sporazumima) kojima tijelo javne vlasti dodjeljuje pravo na isključivu uporabu informacija fizičkim ili pravnim osobama. Za tijela javne vlasti je važan ovaj Pravilnik jer određuje obvezu tijelima javne vlasti da odluke i ugovori (sporazumi) kojima se odobrava isključivo pravo na ponovnu uporabu informacija, dostavljaju Povjereniku u roku od 15 dana od dana donošenja odluke, odnosno sklapanja ugovora (sporazuma).

Prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama službenici za informiranje u tijelima javne vlasti primjenjuju i postupovne zakone kao što su Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09) i druge procesne zakone te zakone koji uređuju organizacijske oblike u sustavu državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave te javnih ustanova i trgovačkih društava. Osim toga trebaju primjenjivati i posebne zakone kojima se uređuju osobni podaci, klasificirane informacije, poslovna i profesionalna tajna, porezna tajna, međunarodne informacije i dr.

Kako bi lakše i jednostavnije mogli doći do propisa koji su neophodni za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama upućujemo službenike za informiranje na internetsku stranicu Povjerenika za informiranje, te prilog ovog Priručnika, s poveznicama na propise.

Sljedeće: Temeljni pojmovi