Provedba savjetovanja s javnošću

Savjetovanje s javnošću dio je pristupa informacijama, koji je uređen člankom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama. Provedba savjetovanja s javnošću doprinosi otvorenosti i djelotvornosti rada tijela javne vlasti te kvaliteti odlučivanja i jačanja povjerenja građana u rad tijela javne vlasti. Savjetovanje s javnošću dio je postupka upravljanja javnim politikama koji ima temeljnu svrhu prikupljanja informacija o prijedlozima i interesima zainteresirane javnosti vezanim uz određeni zakon, podzakonski akt ili drugi propis koje nadležna tijela javne vlasti donose. Savjetovanje predstavlja priliku da sudionici javne rasprave svojim znanjem, iskustvom i stručnošću u ime skupina i interesa koje zastupaju utječu na sadržaj određenog propisa.

Savjetovanje s javnošću nisu obvezna provoditi sva tijela javne vlasti već samo sljedeća tijela:

− tijela državne uprave, − druga državna tijela, − jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i − pravne osobe s javnim ovlastima.

Navedena tijela javne vlasti dužna su provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i općih akata kojima utječu na interese građana i pravnih osoba, kao i pri usvajanju strateških i planskih dokumenata. Zakonom o pravu na pristup informacijama je određeno da su to ključna tijela koja donose zakone ili druge propise koji su značajni za javnost, a osobito je značajno da su i nadalje uključene i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, s obzirom na akte koje donose kao i pravne osobe s javnim ovlastima, s obzirom da ujedno utječu na interese korisnika.

Savjetovanja s javnošću pri tome treba razlikovati od obaveza prema Zakonu o procjeni učinaka propisa. Ako se zakon ili drugi propis donosi po postupku predviđenom Zakonom o procjeni učinaka propisa savjetovanja se provode po tom Zakonu, kao i planiranje.

Tijela javne vlasti dužna su donijeti i na svojoj internetskoj stranici objaviti plan savjetovanja s javnošću za kalendarsku godinu najkasnije do isteka prethodne kalendarske godine. O izmjenama plana savjetovanja tijelo javne vlasti dužno je istim putem izvijestiti javnost.

Plan savjetovanja mora sadržavati sljedeće sastavne dijelove:

− naziv propisa, općeg akta ili dokumenta za koji se provodi savjetovanje, − očekivano vrijeme njegova donošenja ili usvajanja, − okvirno vrijeme provedbe internetskog savjetovanja, te − druge predviđene načine na koje se namjerava provesti savjetovanje, kao što su javne rasprave, distribucija nacrta propisa i dr.

Mjesto savjetovanja je posebno određeno za tijela državne uprave koja savjetovanje s javnošću moraju provoditi preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću.

Za ostala tijela koja su obveznici provedbe savjetovanja s javnošću, a to su država tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima određeno je da savjetovanja provode preko internetske stranice ili preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću. Uređenje na ovakav način omogućuje da i ta tijela postupak savjetovanja provode preko središnjeg državnog portala za savjetovanje, ali im to nije obaveza. Bez obzira na način provedbe savjetovanja, svako tijelo treba na svojoj Internet stranici imati poseban odjeljak ili vijest o provedbi savjetovanja, kako bi se javnost upoznala s mogućnošću sudjelovanja.

Tijela javne vlasti koja su obvezna provoditi savjetovanje s javnošću, savjetovanje trebaju provesti na način da objave nacrt zakona, općeg akta odnosno drugog dokumenta. Osim toga su u obvezi objaviti obrazloženje razloga i ciljeva koji se žele postići propisom. Uz objavu nacrta propisa i obrazloženja razloga i ciljeva koje se želi postići propisom, obveznici savjetovanja trebaju uputiti poziv javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja.

Zakonom o pravu na pristup informacijama određeno je da su obveznici provedbe savjetovanja dužni provesti savjetovanje u pravilu 30 dana, a eventualno kraći rok mora biti opravdan i obrazložen.

Zakonom o pravu na pristup informacijama propisan je postupak i obveze koje su obveznici savjetovanja s javnošću dužni učiniti nakon završetka zaprimanja prijedloga i mišljenja javnosti. Tijelo javne vlasti obvezno je po proteku roka za dostavu mišljenja i prijedloga, izraditi i objaviti na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću odnosno internetskoj stranici izvješće o savjetovanju s javnošću, koje obavezno sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi. Navedenom odredbom nije propisan rok za objavu izvješća te će navedenu odredbu u praksi tumačiti Povjerenik za informiranje, ali preporuča se da se isto objavi bez odlaganja i svakako prije slanja nacrta ondosno prijedloga akta u daljnju proceduru.

Također je propisana obveza da izvješće o savjetovanju s javnošću nositelj izrade nacrta obavezno dostavlja tijelu koje usvaja ili donosi propis, opći akt ili dokument. Ista je posebno propisana Poslovnikom Hrvatskog sabora i Poslovnikom Vlade RH za tijela državne uprave kada kao stručni suradnici izrađuju nacrte zakona odnosno podzakonskih propisa. S obzirom da dokumentacija savjetovanja s javnošću predstavlja važnu dokumentaciju u postupku donošenja zakona ili drugog propisa, obveznici provedbe savjetovanja s javnošću trebaju postupati s tom dokumentacijom sukladno propisima o arhivskom gradivu, i to bez obzira je li dokumentacija u elektroničkom obliku ili na papiru, tijelo javne vlasti dužno ju je čuvati u skladu s propisima o arhivskom gradivu.

Na kraju, kada se radi o podzakonskim propisima i općim aktima, kao i planskim dokumentima, valja napomenuti da akti interne primjene kojima se ne utječe na interese korisnika nisu predmet savjetovanja, ali je preporučljivo provesti savjetovanje unutar tijela (npr. pravilnik o radu, godišnji plan rada i sl.).

VAŽNO! Donijeti plan savjetovanja i redovito ga ažurirati! Provoditi savjetovanja za sve propise, kao i opće akte i dokumente kada se njima utječe na interese korisnika!

Sljedeće: Osiguravanje javnosti tijela javne vlasti