Savjetovanja s javnošću

Što je savjetovanje s javnošću i čemu služi?

Sudjelovanje građana u procesu donošenja propisa i dokumenata koji imaju dalekosežne posljedice na njihov svakodnevni život, osobni i profesionalni razvoj, život zajednice, razvoj pojedinih djelatnosti i gospodarstva, danas se smatra jednim od temeljnih instrumenata demokracije. Smisao je savjetovanja s javnošću aktivno uključivanje što šireg kruga građana i drugih sudionika u donošenje propisa, akata i dokumenata čime se povećava njihova kvaliteta i učinkovitost primjene, te njeguju demokratski procesi i odgovornost. Sudjelovanje javnosti u proces donošenja propisa pozitivno utječe i na usklađenost postupanja tijela javne vlasti te unaprjeđenje kvalitete njihova rada. I Zakon o pravu na pristup informacijama jamči svima (građanima, civilnom i privatnom sektoru) mogućnost sudjelovanja u donošenju propisa i drugih akata, osobito strateških i planskih dokumenata, te obvezu tijela javne vlasti koja ih donose da im to omogući.

Koja tijela su dužna provoditi savjetovanja s javnošću i u kojim slučajevima?

Savjetovanja s javnošću dužna su provoditi tijela državne uprave (ministarstva, državne upravne organizacije, državni uredi, uredi državne uprave), druga državna tijela (Hrvatski sabor, Vlada, pravosudna tijela itd.), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (gradovi, općine i županije) te pravne osobe s javnim ovlastima (pr. agencije, komore, ustanove itd.).

Savjetovanje se, sukladno Zakonu, mora provoditi prilikom izrade nacrta zakona i drugih propisa (podzakonskih propisa kao što su pravilnici, uredbe, itd.), strateških i planskih dokumenata , te općih akata kada se njima utječe na interese korisnika. Drugim riječima, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Pravilnik o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije, Strategija razvoja turizma, Nacionalni program zaštite ljudskih prava, Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Odluka o komunalnom redu, Pravilnik o korištenju javnih parkirališta i javnih garaža, moraju proći propisani postupak savjetovanja s javnošću.

Kako se provodi savjetovanje s javnošću?

Osnovni način provedbe savjetovanja je putem Interneta.

Tijelo koje je zaduženo za izradu propisa (npr. ministarstvo, agencija, općina) dužno je objaviti nacrt propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, zajedno s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići njegovim donošenjem te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja.

Trajanje savjetovanja naznačeno je objavom datuma otvaranja i datuma zatvaranja savjetovanja.

Trajanje savjetovanja je u pravilu 30 dana, osim ako se savjetovanje ne provodi prema Zakonu o procjeni učinka propisa ili se radi o izvanrednim, hitnim situacijama, u kojem slučaju se razlozi za kraće trajanje savjetovanja moraju posebno obrazložiti.

Tijela javne vlasti u pravilu provode savjetovanja putem internetske stranice. Tijela državne uprave (kao i neka državna tijela i agencije) provode savjetovanja putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću e-Savjetovanja. I kada se savjetovanja provode putem internetskog portala, tijela javne vlasti trebaju objaviti poziv javnosti i na svojoj Internet stranici.

Uz internetsko savjetovanje, mogu se organizirati i drugi načini prikupljanja mišljenja i prijedloga javnosti, kao što su javne rasprave (okrugli stol, tribina, fokus grupa), distribucija nacrta propisa zainteresiranoj javnosti putem e-pošte i slično.

Postoji li kakav plan za provedbu savjetovanja s javnošću?

Tijelo je dužno na svojoj Internet stranici do kraja tekuće godine objaviti plan savjetovanja s javnošću za sljedeću godinu, kako bi svi zainteresirani za pojedinu temu mogli imati na umu okvirno vrijeme kada će mogući sudjelovati u savjetovanju.

Plan savjetovanja sadrži okvirnu informaciju kada se neki propis planira usvojiti te kada će se provoditi savjetovanje, uz informaciju i o drugim planiranim oblicima savjetovanja.

Kako mogu sudjelovati u savjetovanju s javnošću?

Svaka fizička ili pravna osoba koja želi sudjelovati u savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću.

Kada se savjetovanje provodi putem internetske stranice, svatko može dati svoje prijedloge i primjedbe.

Kada se savjetovanje provodi putem portala e-Savjetovanja, sudionici trebaju otvoriti svoj korisnički račun na stranici e-Savjetovanja i mogu sudjelovati u bilo kojem od otvorenih javnih savjetovanja.

Kako ću znati što se dogodilo s mojom idejom, komentarom ili prijedlogom?

U izvješću o provedenom savjetovanju kojeg treba objaviti u razumnom roku (i dostaviti zajedno s nacrtom prijedloga odnosno prijedlogom propisa donositelju) tijelo javne vlasti mora navesti sve pristigle primjedbe, mišljenja i komentare te na njih odgovoriti prihvaćanjem ili neprihvaćanjem, uz navođenje razloga za neprihvaćanje.

Drugim riječima, tijelo javne vlasti ne može u potpunosti zanemariti pristigle primjedbe, mišljenja i komentare, već se na njih treba očitovati. Pri tome Vam izvješće o provedenom savjetovanju omogućuje da kontrolirate jesu li Vaše primjedbe uzete u obzir.

Što mogu učiniti ako uočim da tijelo javne vlasti ne provodi savjetovanja ili ih ne provodi ispravno?

Povjereniku za informiranje možete podnijeti predstavku na rad tijela javne vlasti ako uočite nepravilnosti u primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama, uključujući propuste u provedbi savjetovanja – nepoštivanje obveze provedbe savjetovanja za propis, akt ili dokumentza koji postoji obveza provedbe savjetovanja, nepoštivanje roka provedbe, ignoriranje Vaših primjedbi, neobjavljivanje izvješća o provedenom savjetovanju, neobjavljivanje plana savjetovanja, itd.

Povjerenik odnosno službenici Ureda, osobito inspektori, razmotrit će predstavku te, ukoliko ocijene potrebnim, tražiti izvješće od tijela javne vlasti i uputiti ga da hitno otkloni utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti. O radnjama poduzetima tijekom postupanja po predstavci, bit ćete obaviješteni.

Čak i ako u konkretnom slučaju propis ili akt bude donesen usprkos povrede odredbe o savjetovanju s javnošću, ukazivanje na nepravilnosti i moguće sankcioniranje tijela javne vlasti djeluje preventivno na buduće slučajeve mogućeg kršenja odredbe o savjetovanjima.

Sljedeće: Prilozi